O loʻo faʻapipiʻi e saienitisi ao e faʻasaoina ai le Great Barrier Reef

O se tau vevela tele i Ausetalia ma o 'amu i luga o le Great Barrier Reef o loʻo faʻaalia vave faʻailoga o le popole. 1998 e faapea o le si'itia o le vevela o le vai ua soloiesea ai le tele o amu o lo o nonofo ai le anoanoai o meaola o le sami.manu.Tolu o nei mea e pisipisia ai e sili atu ai le aafia o amu i faamai ma le oti ua tutupu i le ono tausaga talu ai. fa'aumi le vevela o le vevela, latou te tuli'esea ai le algae o lo'o ola i totonu o latou a'a ma liu pa'epa'e atoa. E mafai ona i ai ni a'afiaga leaga i le faitau afe o ituaiga o i'a, paa ma isi meaola o le gataifale e fa'alagolago i a'au mo se malutaga ma mea'ai. bleaching e mafua mai i le mafanafana o le sami, o nisi o saienitisi o loʻo vaʻavaʻai i le lagi mo se fofo. Aemaise lava, o loʻo latou vaʻavaʻai i le ao.
O ao e aumaia ai mea e sili atu nai lo na o le timu po o le kiona. I le gasologa o le aso, o ao e pei o ni parasol tetele, e atagia ai nisi o le susulu o le la mai le lalolagi i tua i le vanimonimo. E taua tele ao stratocumulus o le gataifale: o loʻo tu i luga o le maualuga, mafiafia ma ufiufi pe a ma le 20 pasene o le vasa teropika, fa'amalieina le vai i lalo. O le mea lea o lo'o su'esu'e ai e saienitisi pe mafai ona suia a latou meatotino fa'aletino e poloka ai le tele o le susulu o le la. fa'ateleina pea galu vevela.Ae o lo'o i ai fo'i poloketi e fa'atatau i le malulu o le lalolagi e sili atu ona finau.
O le manatu i tua atu o le manatu e faigofie: fanaina le tele o aerosol i ao i luga aʻe o le vasa e faʻateleina ai lo latou faʻaalia. Ua iloa e saienitisi mo le tele o tausaga o vaega i auala filogia o loʻo tuʻua e vaʻa, e foliga mai e pei o auala i tua o vaalele, e mafai ona faʻamalamalamaina o loʻo iai. ao. E mafua ona o nei vaega e fatu ai fatu mo matāua ao;o le tele ma le itiiti o le pa'u o le ao, o le pa'epa'e ma le lelei o le malosi o le ao e fa'aalia ai le susulu o le la a'o le'i oso ma vevela le Lalolagi.
O le mea moni, o le fanaina o aerosol o mea filogia i ao e le o se tekinolosi saʻo e foia ai le faafitauli o le vevela o le lalolagi. O le physicist Peretania tuai o John Latham na fautuaina i le 1990 e faʻaaoga tioata masima mai le suasami o le sami nai lo. O le sami e tele, malu, aemaise lava. fua. O lana paaga o Stephen Salter, polofesa emeritus emeritus o inisinia ma mamanu i le Iunivesite o Edinburgh, ona fautuaina lea e faatulaga se vaʻa e tusa ma le 1,500 vaʻa faʻataʻitaʻia mamao e folau i le vasa, miti vai ma sasaa le puao lelei i ao e fai ai ao. A'o fa'aauau pea ona fa'atupula'ia le kasa oona, e fa'apea fo'i le tu'inanau i le talosaga le masani a Latham ma Salter. Talu mai le 2006, o lo'o galulue fa'atasi le paga ma le tusa ma le 20 tagata atamamai mai le Iunivesite o Uosigitone, PARC ma isi fa'alapotopotoga o se vaega o le Oceanic Cloud Brightening Project. (MCBP). O lo'o su'esu'e nei e le vaega o le poloketi pe fa'aopoopo ma le loto i ai le masima o le sami i ao maualalo ma le mafiafia o stratocumulus i luga a'e o le vasa o le a i ai se aafiaga malulu i luga o le paneta.
O ao e foliga mai e masani ona susulu i le talafatai i sisifo o Amerika i Matu ma Amerika i Saute ma totonugalemu ma Aferika i saute, o le tala lea a Sarah Doherty, o se saienitisi i le ea i le Iunivesite o Uosigitone i Seattle na pulea le MCBP talu mai le 2018. i luga o vasa pe a aoina le susu i luga o fatu masima, ae faʻaopopo sina masima ia i latou e mafai ona faʻateleina ai le malosi o ao. O le faʻamalamalamaina o le ao tele i luga o nei nofoaga talafeagai i le 5% e mafai ona malulu le tele o le lalolagi, o le tala lea a Doherty. fa'ata'ita'iga fa'akomepiuta e fa'ailoa mai.” O a matou su'esu'ega fa'afanua o le fa'afefeteina o masima masima i ao i luga o se la'ititi la'ititi o le a fesoasoani e maua ai se malamalamaga loloto i faiga fa'aletino autu e mafai ona ta'ita'ia ai fa'ata'ita'iga fa'aleleia," o lana tala lea. sa fuafua e amata i le 2016 i se nofoaga e lata ane i Monterey Bay, Kalefonia, ae ua tuai ona o le le lava o le faʻatupeina ma le teteʻe lautele i le faʻataʻitaʻiga e ono aʻafia ai le siosiomaga.
"Matou te le o faʻataʻitaʻia saʻo le faʻamalamalamaina o le ao o le sami i soʻo se fua e aʻafia ai le tau," o le tala lea a Doherty. Peitaʻi, o le au faitio, e aofia ai vaega o le siosiomaga ma vaega lagolago e pei o le Carnegie Climate Governance Initiative, popole e tusa lava pe o se faʻataʻitaʻiga laʻititi e mafai ona afaina ai le lalolagi. tau ona o lona natura lavelave.” O le manatu e mafai ona e faia lenei mea i luga o se fua faaitulagi ma i luga o se fua faatapulaaina e toetoe lava o se mea sese, ona o le ea ma le vasa ua aumaia le vevela mai isi nofoaga,” o le tala lea a Ray Pierre Humbert, polofesa o le physics i le Iunivesite o Oxford.O loʻo iai foʻi luitau faʻapitoa.O le atinaʻeina o se masini e mafai ona faʻamalamalamaina ai ao e le o se galuega faigofie, ona o le suasami e masani ona faʻapipiʻi aʻo faʻatupuina le masima. na su'esu'e le uluai masini lomitusi inkjet, o le sa galue i Hewlett-Packard ma Xerox seia o'o i lona litaea. Faatasi ai ma le lagolago tau tupe mai Bill Gates ma isi tagata tomai faapitoa tau alamanuia, ua mamanuina nei e Neukmans ni nozzles e mafai ona pa'u vai masima o le sa'o tele (120 i le 400 nanometers). i le lautele) i le ea.
A'o sauni le au a le MCBP mo le su'ega i fafo, o se vaega o saienitisi Ausetalia na suia se faʻataʻitaʻiga muamua o le MCBP nozzle ma faʻataʻitaʻiina i luga o le Great Barrier Reef. Ausetalia ua oʻo i le vevela o le 1.4 ° C talu mai le 1910, e sili atu i le lalolagi atoa o le 1.1 °. C, ma le Great Barrier Reef ua leiloa le silia ma le afa o ana amu ona o le mafanafana o le sami.
O le susulu o le ao e mafai ona maua ai se lagolago mo aau ma o latou tagata. Ina ia ausia lenei mea, o le Southern Cross University engineering oceanographer Daniel Harrison ma lana 'au na faʻapipiʻiina se vaʻa suʻesuʻe ma turbines e pamu ai le vai mai le vasa. ma fa'ateteina le faitau miliona o tama'i matau'a i le ea e ala i ana pupuni e 320. O matāua matutu i le ea, ae tu'u ai le masima masima, lea e fefiloi fa'apea ma ao stratocumulus maualalo.
O fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga a le 'au ia Mati 2020 ma le 2021 - pe a sili atu ona lamatia 'amu i le fa'ai'uga o le tau mafanafana a Ausetalia - e la'ititi tele e suia ai le ufitia o ao. O le asu masima na tafe atu i le lagi.O lana 'au na lele drones faʻapipiʻiina i meafaifaʻaili lidar e oʻo atu i le 500 mita le maualuga e faʻafanua ai le gaioiga o le plume.O lenei tausaga, o se vaalele o le a ufiufi ai nai mita o totoe e iloilo ai soʻo se tali i ao i luga ole 500 mita.
O le a fa'aogaina fo'i e le 'au fa'ata'ita'iga o le ea i luga o se va'a su'esu'e lona lua ma nofoaga o le tau i a'au ma uta e su'esu'e pe fa'afefea ona fefiloi fa'alilolilo ma ao e fa'aleleia atili ai a latou fa'ata'ita'iga. , e ono a'afia ai le vasa i ni auala e mana'omia ma e le'i fa'amoemoeina,” o le tala lea a Harrison.
E tusa ai ma le faʻataʻitaʻiga na faia e le au a Harrison, o le faʻaitiitia o le malamalama i luga aʻe o le aau e tusa ma le 6% o le a faʻaitiitia ai le vevela o aau i le fata ogatotonu o le Great Barrier Reef e tutusa ma le 0.6°C. Faʻateleina le tekinolosi e ufiufi uma. a'au-o le Great Barrier Reef e sili atu i le 2,900 a'au ta'ito'atasi e 2,300 kilomita le lautele-o le a avea ma se lu'itau fa'atatau, fai mai Harrison, aua e mana'omia pe a ma le 800 nofoaga fa'afefe e tamo'e mo masina a'o le'i fa'amoemoeina galu maualuluga. e matua tele lava e mafai ona vaʻaia mai le vanimonimo, ae e na o le 0.07% o le lalolagi e aofia ai. Na faʻaalia e Harrison e iai ni faʻalavelave faʻafuaseʻi i lenei auala fou e manaʻomia ona malamalama atili. tau ma timuga mamanu, o se popolega tele foi i le ao seeding.O se metotia e aofia ai vaalele po o drones faaopoopo tau eletise po o vailaau e pei o iodide siliva i ao e maua ai le timu. O le United Arab Emirates ma Saina ua faataitai i le tekinolosi e foia ai le vevela. po'o le fa'aleagaina o le ea.Ae o ia faiga e matua'i fefinaua'i lava – e manatu le to'atele e mata'utia tele. O le fatu ma le susulu o le ao o lo'o i totonu o mea e ta'ua o le "geoeengineering" fa'alavelave. Fai mai le au faitio e matua lamatia tele pe fa'alavelave mai le fa'aitiitia o fa'aoso.
I le 2015, na tusia ai e le fomaʻi o Pierrehumbert se lipoti a le National Research Council e uiga i le faʻaogaina o le tau, lapataiga o mataupu faʻapolokiki ma pulega. fa'aagaga le $200 miliona i su'esu'ega. Na fa'afeiloa'i e Pierrehumbert le su'esu'ega o le fa'apupulaina o le ao ae na maua ai fa'afitauli i masini fa'amasima na fa'atupuina o se vaega o se su'esu'ega faifaipea. E mafai ona aluese le tekonolosi, o lana tala lea. pulea, e le o i latou e faia faaiuga.”Na faitioina malosi e le malo o Ausetalia le le faia o se gaioiga e foia ai faafitauli o le tau ma lona faalagolago i le gaosiga o le koale, ua vaaia ai le susulu o ao o le sami. Ia Aperila 2020, na faalauiloa ai se polokalame e $300 miliona e toe faaleleia ai le Great Barrier Reef ia Aperila 2020 - o lenei faatupega ua faatupeina. suʻesuʻega, atinaʻe tekonolosi ma suʻesuʻega o le sili atu i le 30 faʻalavelave, e aofia ai le susulu o le sami . E ui lava o le tele o tupe teu faʻafaigaluega e pei o Yun Zengliang o loʻo finau pea. E finau vaega o le siosiomaga e mafai ona tulaʻi mai ni lamatiaga faʻaleagaina ma faʻalavelaveina mai taumafaiga e faʻatapulaʻaina kasa kasa.
Ae tusa lava pe faʻamaonia le aoga o le susulu o le ao, e le manatu Harrison o se fofo umi mo le faasaoina o le Great Barrier Reef. o a'afiaga o so'o se fa'amalama o le a le pine ae fa'ato'ilaloina. Nai lo o lea, fai mai Harrison, o le fa'amoemoe o le fa'atau taimi a'o fa'aitiitia e atunu'u a latou fa'apogai."
Ausia net-zero emissions i le 2050 o le a manaʻomia ni fofo fou i luga o le lalolagi atoa. I lenei faasologa, Wired, i le faiga faapaaga ma le Rolex Forever Planet initiative, faʻamaonia tagata taʻitoʻatasi ma nuʻu o loʻo galulue e foia nisi o a tatou luitau sili ona faigata o le siosiomaga. faipaaga ma Rolex, ae o mataupu uma e tutoatasi fa'atonu. aoao atili.

Taimi meli: Feb-15-2022